Niko neće dinarske stambene kredite

Objavljeno: 16.03.2012


Vesti izvor: Kamatica, Danas

Ovogodišnji program subvencionisanja stambenih kredita znatno je povoljniji u odnosu na prošlogodišnji, zbog čega je interesovanje građana u prvih nekoliko nedelja, koliko je prošlo otkad su banke počele da primaju zahteve klijenata za dobijanje ovih zajmova, izrazito visoko. 

Osim kamate koja je snižena i sada iznosi maksimalno 4,5 odsto plus euribor, za razliku od 4,9 odsto u 2011, krucijalna promena je smanjeno obavezno učešće od samo pet odsto. 

Prema rečima bankara, visoko učešće tradicionalno je jedan od glavnih faktora koji odvraćaju građane od uzimanja kredita, pošto je čak i 10 procenata, koliko je bilo predviđeno prošlogodišnjim programom, za mnoge previše.

Za stan vredan 50.000 evra, učešće sada iznosi samo 2.500 evra, što najveći broj onih koji su uopšte dovoljno kreditno sposobni za ovakav zajam, mogu da sakupe. Ranije je za isti kredit bilo potrebno uštedeti 5.000 evra, a ako se uzima klasičan komercijalni kredit, bez subvencije države, obavezno učešće je čak 20 odsto, odnosno 10.000 evra. Zbog toga su danas subvencionisani krediti neuporedivo najpovoljnija opcija za sve koji planiraju kupovinu stana, a mogu da se kvalifikuju za pomoć države.

Goran Milićević, izvršni direktor za marketing Komercijalne banke, kaže da je interesovanje građana za subvencionisanim kreditima u njegovoj banci „izuzetno veliko“ i da je čak prevazišlo prošlogodišnju tražnju. S druge strane, kako kaže, zainteresovanost stanovništva za čisto dinarske stambene kredite, koje ova banka uz još nekolicinu konkurenata takođe nudi, „zanemarljiva“, što je posledica visokih kamatnih stopa.

- Ko sme da se usudi da toliko rizikuje da uzme dinarski kredit kada su kamate visoke - kaže Milićević, dodajući da bi inflacija trebalo da deo kamate pojede, ali da je to i dalje isuviše neizvesno za građane.

U Komercijalnoj banci, subvencionisani zajmovi odobravaju se sa nominalnom kamatnom stopom od 4,5 odsto plus šestomesečni euribor. Kredite je moguće dobiti za kupovinu novih stanova, ali i za izgradnju sopstvene kuće, pod uslovom da klijent poseduje pravosnažnu građevinsku dozvolu.

Gotovo identična situacija je u banci Inteza. I tamo kažu da je interesovanje ove godine „dobro i čak veće nego prethodne“. S obzirom na znatno povoljnije uslove kreditiranja u odnosu na program subvencija iz 2011, to ne treba da čudi, čak i sa ovakvom ekonomskom situacijom i rastućom nezaposlenošću.

U Intezi su uslovi za odobravanje subvencionisanih stambenih kredita slični kao u Komercijalnoj banci sa kamatom od 4,5 odsto uvećanoj za šestomesečni euribor, s tom razlikom što se u ovoj banci vrednost euribora usklađuje na svaka tri meseca, a u Komercijalnoj dva puta godišnje. Efektivna kamatna stopa u Intezi iznosi 6,68 odsto.

Za razliku od ranijeg programa, kada je dozvoljena marža banaka bila do 4,9 odsto, nova marža od 4,5 znači da će za kredit od 50.000 evra, građanima rata biti niža za petnaestak evra. 



27.08.2012

Ko privatizauje firme na Kosovu?

27.08.2012

Nemačka se zadužuje i još joj plaćaju

27.08.2012

Suša uništava osiguravajuće kuće u SAD

27.08.2012

Dugalić: Slučaj Agrobanke je velika opomena

27.08.2012

Evo kako se Grci obračunavaju s poreskim inspektorima



Pogledajte arhivu vesti
Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana