Još četiri Fijatove fabrike `ispeglale` bi naš deficit

Objavljeno: 08.03.2012


Vesti izvor: Kamatica, Dnevnik

Fijatova” fabrika u Kragujevcu mogla bi smanjiti minus Srbije u trgovini sa svetom za čak petinu. Odnosno, još četiri takve investicije mogle bi „ispeglati„ naš spoljnotrgovinski deficit. 
 
Deficit koji je Srbija prošle godine imala sa svetom bio je nešto veći od šest milijardi evra, odnosno za toliko smo manje robe izvezli nego što smo uvezli. Najave iz „Fijata” kažu da će gotovo sva njihova proizvodnja iz Kragujevca odlaziti za inostrana tržišta i da bi vrednost njihovog godišnjeg izvoza automobila trebalo da bude oko 1,3 milijardu evra, naravno, kad se komponente ne bi uvozile već proizvodile u Srbiji. Zvaničnici „Fijata” kažu da će 80 odsto komponenti modela 500L biti pravljeno u domaćim fabikama.

Ako ovome pridodamo i procene da će se od izvoza komponenti za automobile prihodovati još milijarda evra, jasno je koliko samo jedna tako krupna industrijska investicija može sniziti naš manjak u trgovini sa svetom.

Svakako da je ovakve investicije teško očekivati od domaćih kompanija, posebno kada se ima u vidu da, po ranijim procenama Agencije za strana ulaganja i promociju izvoza, kompanije s većinskim stranim vlasništvom koje posluju u našoj zemlji učestvuju u izvozu iz Srbije sa čak oko 75 odsto. Da bi privukla tako krupne investitore, Srbija bi, ipak, morala da učini mnogo više na unapređenju polovnog ambijenta i pravne sigurnosti.

Kako je rečeno ove nedelje u Ženevi, prilikom svetske premijere novog „Fijatovog” modela 500 L koji će se proizvoditi samo u Kragujevcu, godišnji prihod od izvoza tog automobila trebalo bi da bude 1,3 milijardu evra. Predsednik Srbije Boris Tadić je najavio da će se u Kragujevcu do kraja godine proizvesti više od 30.000 automobila 500L, a da će sledeće godine biti proizvedeno više od sto hiljada vozila. On je rekao da će oko 90 odsto automobila iz Kragujevca ići u izvoz, što znači da će nivo srpskog izvoza porasti za više od milijardu evra.

Kad bismo imali deset ovakvih investicija, Srbija bi bila potpuno drugačija zemlja – rekao je Tadić, i dodao da su u toku razgovori predstavnika Srbije s proizvođačima auto-delova iz Južne Koreje, Japana, Italije i Nemačke.

Inače, ukupna spoljnotrgovinska robna razmena Srbije u prošloj godini vredela 22,9 milijarde evra, što predstavlja porast od 14,4 posto u odnosu na godinu ranije. Izvoz robe imao je vrednost od 8,4 milijardi, što je povećanje od 14,1 posto u odnosu na 2010. Uvoz robe vredeo je 14,4 milijardi, 14,5 posto više nego u prethodnoj godini. Deficit naše spoljnotrgovinske razmene iznosio je šest milijardi evra, što čini povećanje od 15 posto u odnosu na 2010. Pokrivenost uvoza izvozom bila je 58,5 odsto, odnosno identično kao i prethodne godine.

Zanimljivo je da će 500L biti – ukoliko se najave i obistine – ubedljivo najvredniji izvozni artikal srpske ekonomije.

Po podacima Republičkog zavoda za statistiku, po grupama proizvoda najveće učešće u našem eksportu imaju gvožđe i čelik (992 miliona dolara), obojeni metali (878 miliona dolara), električne mašine i aparati (745 miliona dolara), žitarice i proizvodi od njih (732 miliona dolara) i povrće i voće (658 miliona dolara). Izvoz ovih pet grupa proizvoda čini trećinu našeg ukupnog eksporta. 



27.08.2012

Ko privatizauje firme na Kosovu?

27.08.2012

Nemačka se zadužuje i još joj plaćaju

27.08.2012

Suša uništava osiguravajuće kuće u SAD

27.08.2012

Dugalić: Slučaj Agrobanke je velika opomena

27.08.2012

Evo kako se Grci obračunavaju s poreskim inspektorima



Pogledajte arhivu vesti
Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana