Stare dužnike još muče prodati dugovi

Objavljeno: 06.03.2012


Vesti izvor: Kamatica, Dnevnik

Naš zakon o zaštiti korisnika finansijskih usluga primenjuje se već tri meseca. Ali, iako su pravila ponašanja banaka prema klijentima nova, neke stare navike još nisu otišle u istoriju. 

Kada je 5. decembra prošle godine počela primena zakona koji treba da zaštiti klijente, u Narodnoj banci su objasnili da je potrebno da prođe bar tri meseca da bi se stekao utisak o tome kako su se finasijske kuće i njihovi klijenti snašli u novom zakonskom ambijentu. Za sada su u Narodnoj banci primetili da se povećao broj prigovora.

Najviše primedbi bilo je na preventivne blokade platnih kartica. Drugi bitan segment žalbi odnosi se na kredite i dugovanja po osnovu tekućih računa koje su bankari ustupili pomenutim agencijama tik pred početak primene zakon.

Zakon o zaštiti korisnika finansijskih usluga zabranio je bankama da potraživanja ustupaju agencijama. One to mogu činiti samo između sebe. Međutim, za tu vrstu posla nema velikog interesovanja jer dospele a neplaćene rate kredita, kartica i „minusa„ opterećuju bilanse banka i po osnovu toga one su obavezne na to da rezervišu više novca. To im, naravno, ne odgovara i zato je početkom decembra iskorišćena šansa da se u „pet do dvanaest” sve što se može – ustupi agencijama.

Kod nas rad ovih agencija predstavlja često tamni vilajet. Klijenti banaka čija su sredstva ustupljena žalili su se da ih novi vlasnici dugova zovu i prete, a neretko im bez ikakvog obrazloženja dugove dupliraju, mada nisu retki primeri da su dostizali i četvorostruku vrednost. Ovakav način obračuna nije dozvoljen. Zato svi klijenti kojima se javljaju razne agencije treba prvo da odu u banku kod koje su zajam uzeli, da ustanove koliko je iznosio dug kada ga je banka ustupila nekoj agenciji. Sledi provera obračuna kod agencije. Za njih, kao i za sve druge dužničko-poverilačke odnose, ako nema drugih zakona i propisa, primenjuje se Zakon o obligacionim odnosima pa je sasvim jasno da se kamata ne može računati kako kome odgovara. Ukoliko se iz agencije javljaju ljudi koji prete ili iz bilo kojeg razloga neće da se predstave, slučaj treba odmah prijaviti nadležnoj službi MUP-a.

Međutim, nisu samo agencije te koje pokušavaju da nekoga na brzinu uhvate da plati i ono što duguje i ono što ne duguje. U primeni novog zakona i bankari traže „mala vrata”. Ta varijanta sada se zove ponder. Pošto je Zakon o zaštiti korisnika finansijskih usluga izričito zabranio bankama da u ugovore o kreditu unose klauzulu po kojoj mogu usklađivati kamate kredita u otplati s poslovnom politikom, kamata od 5. decembra i stupanja zakona na snagu mora biti odrediva. To se radi tako što se u klauzulama ugovora vezuje za referentnu stopu NBS-a ili euribor. 

Usklađivanje kamate s poslovnom politikom banke može ostati u ugovoru samo ako se klijent izričito složi s tim. Pošto većina njih zna da im to ne odgovara, izbegavaju ponuđeni ugovor. Međutim, pojedine banke pokušavaju to da regulišu tako što u ugovore ubacuju odredbu o ponderu. Njima to pruža iste mogućnosti. Zato je za klijente najbolje da ne potpisuju bilo šta što im nije jasno. O ovim promenama najbolje je posavetovati se s Centrom za zaštitu korisnika finansijskih usluga, a njihova kancelarija postoji i pri filijali NBS-a u Novom Sadu.
 



27.08.2012

Ko privatizauje firme na Kosovu?

27.08.2012

Nemačka se zadužuje i još joj plaćaju

27.08.2012

Suša uništava osiguravajuće kuće u SAD

27.08.2012

Dugalić: Slučaj Agrobanke je velika opomena

27.08.2012

Evo kako se Grci obračunavaju s poreskim inspektorima



Pogledajte arhivu vesti
Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana