Tekst objavljen: 17.10.2018 9:24        


Kada su 2015. godine uvedene krizne mere, svim zaposlenima u javnom sektoru zarade su smanjene 10 odsto. Međutim, tek sada se ispostavilo da zarade nisu bile smanjenje svima i da pred zakonom nisu svi bili jednaki. Tako su državni revizori uočili da Razvojna agencija Srbije nije u budžet prenela iznos od 291.000 dinara, jer su članovima Upravnog odbora agencije uplaćene naknade bez umanjenja od 10 odsto.

Smanjenje plata od deset odsto nije važilo za sve

U Razvojnoj agenciji Srbije na ove primedbe Državne revizorske institucije (DRI) za „Politiku” kažu da su preduzete sve aktivnosti u skladu sa preporukama državnih revizora. U odgovoru inače ističu da je budžetski novac namenski trošen, iako su revizori na njihov izveštaj dali mišljenje sa rezervom.

„Politika” je i ranije pisala o tome kako su zaposleni u državnoj administraciji pronalazili razna kreativna rešenja kako bi izbegli smanjenja plata od 10 odsto, koje je počelo da se primenjuje 2015. godine. Tako je još pre nekoliko godina ustanovljena praksa da se službenici sa manje plaćenih radnih mesta prebace na ona koja su više plaćena.

Još pre nego što je Agencija za strana ulaganja i promociju izvoza (SIEPA) ukinuta i pripojena Razvojnoj agenciji Srbije uočeno je da su izdaci za zarade uvećani, uprkos zakonskom ograničenju. Pritom su zaposlenima menjani koeficijenti, kako im zarade ne bi bile smanjene.

O tome, da se u državnoj administraciji strogo ne poštuju pravila o smanjenju zarada, svojevremeno je govorio i predsednik Aleksandar Vučić i to dok je još bio premijer. Tako je u leto 2015. godine tadašnji predsednik vlade istakao da bi uštede u budžetu bile i veće da nije bilo pojedinaca koji su se „zaigrali sa koeficijentima”.

– Oni uvek prijave da su smanjili plate, a onda podignu koeficijente. To je ta igra – rekao je tada Vučić.

Inače, ovo nije jedina nepravilnost koju su državni revizori uočili u Razvojnoj agenciji Srbije. Ova državna institucija u budžet Republike Srbije nije vratila višak koji je u njihovoj kasi pretekao 2015. godine. I to u iznosu većem od 22 miliona dinara. Inače, po zakonu, budžetski korisnici nepotrošeni novac vraćaju u budžet.

Jedna od primedbi je i da nije uspostavljena interna revizija. U Razvojnoj agenciji kažu da će primeniti međunarodne računovodstvene standarde. Oni se, između ostalog, odnose i na uspostavljanje interne revizije.

Inače, novi državni revizor, Duško Pejović, objavio je tokom prošle nedelje prvih osam izveštaja o trošenju novca iz državne kase tokom 2017. godine. Na prvi pogled, čini se, budžetski korisnici postali su odgovorniji prema javnom dinaru jer su na, čak, četiri izveštaja državni revizori dali pozitivno mišljenje.

Nepravilnosti, tako nije bilo u Agenciji za borbu protiv korupcije, Ministarstvu državne uprave i lokalne samouprave i Službi za upravljanje kadrovima. Ipak, i u pozitivnim izveštajima revizori su nekim budžetskim korisnicima skrenuli pažnju, pa je tako uočeno da direktor Agencije za borbu protiv korupcije i njegov zamenik imaju pravo da još šest meseci primaju platu, po isteku funkcija. Tako da oni uživaju privilegije tri meseca duže nego ostali državni funkcioneri.

DRI nadležne u ovoj agenciji podseća na Zakon o platama državnih službenika i nameštenika, prema kojem je taj period ograničen na tri meseca. U toku revizije otklonjene su sve nepravilnosti u ovoj agenciji, pa i ona koja se odnosila na naknade za prevoz radnika, koji su angažovani na privremenim i povremenim poslovima, a koje nisu bile dobro knjižene.

Klinika „Dragiša Mišović” sa Dedinja dobila je pozitivno mišljenje na finansijske izveštaje, ali je mišljenje sa rezervom izdato kada je o pravilnosti poslovanja reč.

Kako su uočili revizori, ova klinika nabavljala je medicinski materijal bez ugovora i bez tendera, ali i nepravilno isplaćivala plate zaposlenima.

Nepravilnosti je bilo i u radu Medicinske škole „Beograd”. Za organizaciju maturskih večeri, usluge fotokopiranja i koričenja materijala i sredstava uprava ove škole je raspisivala tendere. Ali, kao kriterijum nije primenila „najnižu ponuđenu cenu”. Na ovaj način potrošeno je više od 5,5 miliona dinara. Nabavka u ukupnom iznosu od 4,5 miliona dinara sprovedena je bez obezbeđivanja konkurencije za: usluge mobilnih telefona, kompjuterske usluge, smeštaj na službenom putu i keramičke radove.

 

PITAJ BESPLATNI KAMATICA SAVETNIK KOJI JE KREDIT NAJBOLJI ZA TEBE

Ostavi komentar


Pročitao/la sam i prihvatam uslove korišćenja




Povezane teme:
plate javni sektor državna preduzeća smanjenje plata

Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana