Isplativa ulaganja u 2009. godini

16.03.2009

Istraživanja izvor: Kamatica

Ulagači tokom finansijske krize traže sigurne i profitabilne načine investiranja, što ponekad može biti teže nego prevazići probleme koje imaju dužnici. Tim portala Kamatica.com je istraživao koji su vidovi ulaganja za građane najpovoljniji sa aspekta sigurnosti ulaganja, roka ulaganja i visine prinosa. Analizirano je šest najzastupljenijih vidova ulaganja u našoj zemlji:

 DINARSKA ŠTEDNJA
 
Dinarska štednja je do kraja protekle godine bila vrlo atraktivna. Visoke kamatne stope, stabilan kurs i daleko veći prinosi u odnosu na deviznu štednju su bili samo neki od razloga koji su ovu štednju tokom prošle godine stavljali ispred devizne štednje. Situacija se pogoršala krajem prošle godine, kada je došlo do značajnog pada vrednosti dinara. Međutim, imajući u vidu nižu inflaciju od kamatnih stopa koje su nudile poslovne banke, gubitke koji bi se ostvarili transferom dinara u stranu valutu i kurs koji je posmatrano na godišnjem nivou fluktuirao oko 10% naniže, ova štednja je ukupno gledano bila isplativa investicija u protekloj godini. Gubitnici su bili samo oni koji su štedeli u dinarima u kratkom roku od sredine 2008. do kraja 2008. godine.
Nestabilniji kurs, neizvesnost u pogledu stranih investicija i mogućnosti daljeg zaduživanja zemlje, ne donose preteranu atraktivnost dinarskoj štednji u narednom periodu. Međutim, dinarsku štednju ne preporučujemo samo onima koji štede sa svrhom kupovine proizvoda i usluga koji se plaćaju u stranoj valuti u tačno određenom vremenskom periodu, zbog mogućih kratkoročnih depresijacija dinara. Za sve ostale namene, ovo bi mogla biti isplativija opcija od devizne štednje, ukoliko se u obzir uzmu takozvani oportunitetni troškovi prelaska na deviznu štednju (troškovi konverzije, niže kamatne stope na deviznu štednju i sl.). Imajte u vidu da je ovo jedina vrsta štednje kod koje ćete imati zasigurno veću kamatnu stopu na uložena sredstva u odnosu na stopu inflacije. Takođe, dinarska štednja će zasigurno ostati neoporezovani vid ulaganja i nakon 2009. godine. Država garantuje dinarske uloge do visine protivvrednosti 50.000 evra.
 
DEVIZNA ŠTEDNJA
 
Devizna štednja je u ovoj godini posebno atraktivna, kako zbog povećanja garantovanog uloga od strane države, tako i zbog ukidanja poreza na ostvarenu kamatu do kraja godine.
Imajući u vidu da nije poznato da li će nakon 2009. godine ostati uredba koja oslobađa poreza ostvarene kamate od devizne štednje, ovu štednju preporučujemo na kratke rokove, sa dospećem do kraja 2009. godine. Takođe, ovo bi mogla biti najbolja opcija ukoliko štedite sa svrhom kupovine proizvoda i usluga koje ćete platiti u tačno određenom vremenskom periodu, u stranoj valuti, bez mogućnosti odlaganja, jer su minimalne mogućnosti značajnijeg jačanja dinara u odnosu na strane konvertibilne valute (sem na nivou dnevnih fluktuacija). Država garantuje devizne uloge do visine protivvrednosti 50.000 evra po računu na ime u svakoj pojedinačnoj banci.
 
INVESTICIONI FONDOVI
 
U protekloj godini, najveći broj investicionih fondova je beležio negativne tendencije u vrednostima investicionih jedinica. Zbog toga su investicioni fondovi doneli negativna iskustva pionirima ulagača u Srbiji i može se slobodno reći da su trenutno jedan od najnepoželjnijih vidova ulaganja u našoj zemlji.
Realno, loš početak rada investicionih fondova je posledica svetske finansijske krize, koja je vrlo negativno uticala na Beogradsku berzu, koja predstavlja osnovu za investicione fondove.
Ukoliko želite da ostvarite prinos na svoja sredstva u toku 2009. godine, ulaganje u investicione fondove nije poželjno rešenje, međutim, ukoliko prinos očekujete u dužem vremenskom periodu, 2009. godina bi mogla biti prava godina za ulaganje ili bar početak ulaganja u investicione fondove, imajući u vidu vrlo nizak nivo vrednosti investicionih jedinica. Ove preporuke ne važe za fondove očuvanja vrednosti imovine (novčane fondove), gde se preporučuje ulaganje ukoliko želite da štedite u dinarima u rokovima kraćim od godinu dana, jer ćete u kratkom roku dobiti višu kamatnu stopu nego u poslovnim bankama, a sredstva će vam biti dostupna u svakom trenutku.
Država ne daje garancije za uloge u investicione fondove.
 
DRŽAVNI ZAPISI
 
Po prvi put ove godine emitovani su državni zapisi u našoj zemlji. Ovaj atraktivan način ulaganja je tek u povoju kod nas. U vremenu krize, ulaganja u državne hartije od vrednosti su vrlo atraktivna, a posebno kada su atraktivne i kamatne stope koje se mogu ostvariti, što je slučaj kod državnih zapisa Republike Srbije.
Ovi zapisi se emituju sa rokom dospeća od 90 dana, 180 i 365 dana, po kamatnoj stopi koja se određuje na aukciji, a koja se kreće u malom rasponu oko referentne kamatne stope. Vrednost pojedinačnog zapisa je 10.000 dinara, a minimalna kupovina može biti 20 zapisa po jednom klijentu.
Ukoliko se uzme u obzir da je kod ove vrste ulaganja prisutan najviši nivo sigurnosti, zatim da je reč o kamatnim stopama uglavnom višim nego u poslovnim bankama na iste rokove oročenja i neoporezovanost ostvarenih prihoda, ovo postaje možda i najatraktivniji vid ulaganja u Srbiji za 2009. godinu.
 
PENZIONI FONDOVI
 
Penzioni fondovi su se pokazali veoma izdržljivim uprkos svim problemima sa nadolazećom svetskom finansijskom krizom. Imajući u vidu dugoročnost ulaganja u ove fondove i njihovu relativnu nezavisnost u odnosu na kratkoročna kretanja, posmatrajući ukupne efekte ulaganja, preporučujemo ulaganja u ove fondove i tokom 2009. godine.
 
AKCIJE NA BEOGRADSKOJ BERZI
 
Katastrofalan pad oba berzanska indeksa i gotovo svih akcija na Beogradskoj berzi u prošloj godini i početkom ove godine, predstavljaju povoljan trenutak za kupovinu akcija. Zbog toga, ukoliko imate u planu veća dugoročna ulaganja, vreme je da već sada počnete sa kupovinom akcija, kako ne biste došli u situaciju da ih ne možete kupiti u željenim količinama po primamljivim cenama zbog nedostatka ponude. Rast indeksa u drugoj polovini godine uliva optimizam i sve je veće interesovanje za ovim vidom ulaganja.


Pogledajte arhivu istraživanja
Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana