Nivoi kamatnih stopa na štedne uloge u evrima u zemljama u okruženju

27.11.2007

Istraživanja izvor: Kamatica

ISTRAŽIVANJE NIVOA KAMATNIH STOPA NA ŠTEDNE ULOGE U EVRIMA U ZEMLJAMA U OKRUŽENJU

Tim sajta www.kamatica.com je sproveo istraživanje nivoa prosečnih kamatnih stopa na deviznu štednju i štednju u nacionalnim valutama u bankama zemljalja u regionu i uporedio ih sa kamatnim stopama u našoj zemlji. Istraživanje je obuhvatilo samo štedne uloge stanovništva.

Dobijeni su sledeći podaci:

KAMATNE STOPE NA ULOGE U EUR-ima
Zemlja avista 1 mesec 3 meseca 6 meseci 12 meseci
BOSNA I HERCEGOVINA 0,75% 1,2% 2,3% 3,15% 4%
BUGARSKA 1% 2,5% 3% 3,85% 4,1%
CRNA GORA 1,45% 2,2% 3.8% 4,8% 5.8%
HRVATSKA 0,15% 2,2% 2,7% 3,1% 3,85%
SRBIJA 1,4% 2,4% 3,2% 4,1% 5%

Navedene kamatne stope su odraz ekonomsko-političke stabilnosti u zemlji, nivoa privrednog razvoja, štednog potencijala stanovništva i mnogih drugih faktora.

Razlike u kamatnim stopama između zemalja su prvenstveno rezultat manjeg ili većeg uticaja centralne banke konkretne zemlje, u slučaju naše zemlje – Narodne banke Srbije. Zavisno od stope obaveznih rezervi, drugih osiguranja, garancija države i sl., kamatne stope banaka su različite.

U našoj zemlji su svi depoziti fizičkih lica kod banaka osigurani kod Agencije za osiguranje depozita. Država, u slučaju likvidacije određene banke, garantuje u visini 3.000 € po ulogu.

Primetno je da među navedenim zemljama Srbija i Crna Gora imaju najviše prosečne kamatne stope na uloge u €, a Hrvatska najniže.

Jedan od bitnih faktora visine kamatnih stopa je i kreditni potencijal banaka. Logično, što je veći kreditni potencijal banaka, to su niže kamatne stope koje se nude za štednju građana. Tako, Hrvatska koja, ukupno gledano, ima najveći kreditni potencijal banaka i najvišu štednju građana među posmatranim zemljama, ima i najniže ponuđene kamatne stope banaka.

Upoređenjem kamatnih stopa koje nude pojedine banke, uočene su značajne razlike među bankama u istoj državi, kao i bitne razlike među istim bankama u različitim zemljama. Jedini savet građanima može biti da pre nego što se odluče za štednju u bankama, provere ponudu različitih banaka.

Takođe, primetno je da Hrvatska, čije banke nude najniže kamatne stope, nudi duže rokove oročenja sredstava građana u odnosu na ostale zemlje. Ovo je uobičajena pojava za privredno razvijenije zemlje, a posebno za zemlje u kojima su penzioni i investicioni fondovi postali ozbiljna konkurencija štednji u bankama, što je slučaj i u Hrvatskoj. Najbliža Hrvatskoj u ovom pogledu je Bugarska.

Iz navedenog se može zaključiti da će kamatne stope banaka u Srbiji, posebno u Crnoj Gori, a i u ostalim zemljama uključenim u istraživanju, padati vremenom i sa razvojem finansijskog tržišta. Takođe, realno je očekivati i ponudu dužih rokova oročenja sa nešto višim kamatama, posebno sa razvojem penzionih i investicionih fondova.



Pogledajte arhivu istraživanja
Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana