Slabi efekti prve godine dinarizacije

09.03.2012

Istraživanja izvor: Kamatica

Krajem 2010. godine od strane NBS je najavljena ambiciozna Strategija dinarizacije u Srbiji, koja je trebalo da smanji potencijalne šokove na makroekonomskom nivou usled delovanja kriza na međunarodnom nivou. 

Poučena iskustvom iz 2008. i 2009. godine, kada je u samo par meseci dinar oslabio prema evru preko 20%, NBS je identifikovala kao jedan od bitnih faktora ovakvom dešavanju visok stepen evroizacije domaće ekonomije.

Kao rešenje najavljen je dug i težak proces dinarizacije, koji će trajati nekoliko godina i koji ima za cilj da značajno uveća udeo dinarskih kredita u ukupnim kreditima privredi i stanovništvu, ali i povećanje udela dinarske štednje u ukupnoj štednji građana i depozita privrede.

KREDITI

Nakon godinu dana osnovni ciljevi koji su postavljeni ili nisu ostvareni ili su pozitivni efekti jako mali. Tako je ukupan stepen dinarizacije posmatran kroz učešće dinarskih plasmana banaka u ukupnim plasmanima smanjen sa 30,5% na kraju 2010. godine na 29,3% na kraju 2011. godine. Dok je kod kredita stanovništvu ostvaren rast dinarskih plasmana za oko 5 procentnih poena, kod privrede je gotovo u identičnom odnosu smanjen udeo dinarskih plasmana u ukupnim. Dinarski plasmani privredi u ukupnim su smanjili svoje učešće sa 32,2% na 27,5%, što je posebno alarmantno imajući u vidu da je NBS kao krajnji i ostvariv cilj definisala povećanje učešća dinarskih plasmana na 45%. 

Pozitivni rezultati u kreditiranju privrede u 2011. godini u odnosu na 2010. godinu su ostvarivani samo u mesecima kada je Vlada Republike Srbije subvencionisala kredite za likvidnost i investicije privrede. Loše je, međutim, to što su mahom krediti za likvidnost preduzeća bili dinarski i što su korišćeni gotovo isključivo samo za rešavanje kratkoročnih problema nastalih kao posledica delovanja ekonomske krize.

Ukupan iznos kredita bankarskog sektora privredi i stanovništvu je sa oko 1.600 milijardi dinara povećan na nešto više od 1.700 milijardi dinara u 2011. godini. U novoodobrenim kreditima je smanjeno učešće dinarskih plasmana u ukupnim plasmanima u odnosu na 2010. godinu, a taj trend je naročito vidljiv u poslednjem kvartalu 2011. godine kada je učešće dinarskih plasmana u ukupnim bilo manje za oko 25% u odnosu na poslednji kvartal 2010. godine.

Plasmani banaka su usmereni primarno ka privredi (oko 57%), stanovništvu (oko 31%) i državi (oko 12%). Iako se država većim delom zadužuje u dinarima kod banaka, čak je i učešće dinarskih kredita u plasmanima državi smanjeno u 2011. godini, što ukazuje da se politika zaduživanja države vodila u potpunoj suprotnosti sa Strategijom dinarizacije.

Cilj i želja NBS da se poslovne banke usmere da proaktivno promovišu dinarske plasmane umesto plasmana sa valutnom klauzulom je još uvek daleko od ostvarenja, a čemu je svako od nas, ko je u poslednjih par meseci video nekoliko reklama poslovnih banaka, svedok.

 DEPOZITI I ŠTEDNJA

Jedini segment gde se efekti dinarizacije mogu identifikovati kao pozitivni su depoziti i štednja. U 2011. godini dinarski depoziti su povećali učešće u ukupnim sa 19,8% na 21,6%. Dok kod privrede gotovo da nije bilo pozitivnih efekata, ovaj segment pokazuje pozitivne rezultate zahvaljujući stanovništvu koje je dinarsku štednju uvećalo sa 8,5% na 10,1% u ukupnoj štednji. Osnovni razlozi ovom povećanju su stimulativnije kamate na dinarsku štednju, oslobođenost dinarskih depozita plaćanja poreza na ostvarenu kamatu i aktivnosti NBS u pogledu konstantnog isticanja pozitivnih efekata dinarske štednje u odnosu na deviznu u pogledu veće isplativosti i ostvarivanja većih kamatnih stopa.

Međutim, i kod štednje se pojavljuju trendovi koji nisu ohrabrujući. Ročna struktura štednje ukazuje na dalje smanjenje dugoročnih dinarskih depozita u ukupnim depozitima, a uz to se i skraćuje prosečan rok oročenja kratkoročnih dinarskih uloga. Tako je npr. značajno povećano učešće dinarske štednje oročeno na 3 meseca, a istovremeno smanjeno učešće dinarske štednje oročeno na 6 meseci. Dugoročni dinarski depoziti (preko 12 meseci oročenja) su smanjeni sa 2,8% na simboličnih 2,6% u ukupnim dugoročnim depozitima.

JAVNI DUG I KURS

U ukupnom javnom dugu Republike Srbije je smanjeno učešće dinarskog duga, što je još jedan dokaz nedovoljnog angažovanja države na sprovođenju strategije dinarizacije. Jedan od bitnih razloga ovakvom trendu je i otkazivanje nekoliko aukcija dinarskih dužničkih hartija od vrednosti, što je sa druge strane dokaz da investitori i poslovne banke nemaju previše poverenja u dinarske plasmane.

Istovremeno i fluktuacije kursa dinara prema evru nisu nimalo smanjene i uravnoteženije nego ranije, što takođe ne doprinosti dinarizaciji. Pre 6-7 meseci kurs evra je bio blizu 95 dinara, da bi danas prešao 110 dinara za jedan evro. Ovakve promene sigurno ne deluju na stabilnost u poslovanju, makroekonomiji i poverenju u domaću valutu, pa samim tim daju potpuno negativne efekte na dinarizaciju.

DINARIZACIJA ILI DALJA EVROIZACIJA

Turska, Poljska i neke južnoameričke zemlje koje su sprovodile slične strategije i u tome uspele, kako na povećanju učešća kredita u matičnim valutama, tako i u povećanju udela štednje u matičnim valutima, a koje su uzete kao primer koji bi trebalo koristiti u sprovođenju ove strategije, ostaju daleko naprednije od Srbije u pogledu uspešnosti jačanja značaja domaće valute.

U prvom predstavljanju Strategije dinarizacije od strane NBS je najavljeno da će u ovom procesu pored učešća NBS i bankarskog sektora kao nosioca, najvažniju ulogu imati i aktivna podrška Vlade Republike Srbije, ali i šire javnosti. U uporednom pregledu podataka s kraja 2010. godine i 2011. godine nameće se zaključak da su svoj deo posla obavili samo građani i delimično NBS, ali izgleda da je podrška Vlade i bankarskog sektora potpuno izostala. 

Čak su potezi Vlade, kao što je zaduživanje u stranim konvertibilnim valutama, subvencionisanje stambenih kredita isključivo u evrima, kada NBS vrši pritisak na banke da iste plasiraju i u dinarima i odustanjanje od aukcija dinarskih dužničkih hartija od vrednosti, delovali u potpuno suprotnom smeru od onog koji je predviđala strategija dinarizacije.

Iz tih razloga su ukupni efekti dinarizacije izostali, a čak se može i konstatovati da je proces evroizacije nastavljen kod većine pokazatelja.

 



Pogledajte arhivu istraživanja
Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana