Tekst objavljen: 03.07.2020 10:40        


Bliži se isplata poslednjeg, trećeg minimalca kojim država pomaže privredu posrnulu pod teretom korona krize. Postavlja se pitanje – šta posle toga, s obzirom da su privrednici tek započeli oporavak koji će za pojedine od njih izuzetno dugo trajati

Šta posle isplate trećeg minimalca?

Ugostiteljstvo i turizam su i u Srbiji, kao i u drugim zemljama, pretrpeli najveći udar i čini se da bez dodatne pomoći teško mogu da izađu “na zelenu granu”. S druge strane, država zdušno pomaže pojedine koji ni do sada nisu bili profitabilni.

Sada je vreme za neku vrstu targetiranih mera, da sredstva idu prema industrijama koje su najviše pogođene, a ne prema onima koje su relativno lako prošli kroz ovu krizu, smatra ekonomista Mihailo Gajić, direktor istraživačke jedinice organizacije “Libek”.

“Kada pogledamo podatke iz aprila i maja, iako je došlo do pada izvoza i industrijske proizvodnje, vidi se iz statistike da to nije pogodilo sa preduzeća u istom nivou. Takođe postavlja se pitanje da li je neophodno da država pomaže neka preduzeća koja ni pre nisu imala dobar biznis model”, ističe Gajić. Kao primer navodi “Er Srbiju”.

“Er Srbija je kompanija koja nijednu godinu svog postojanja sa strateškim partnerom nije mogla da iskaže profit u knjigama bez državnih subvencija. Pomagati takvu kompaniju, što je država već najavila, očigledno je bacanje para u bunar. Jer, kompanija ni kasnije, kad se stanje vrati u normalu neće generisati profit odakle će se ta sredstva moći otplatiti”, navodi Mihailo Gajić.

Ko razmišlja da zatvori preduzeće

Unija poslodavaca Srbije sprovela je istraživanje uz tehničku podršku Međunarodne organizacije rada (MOR) i u partnerstvu sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj. Istraživanje je organizovano od 7. do 30. aprila 2020. godine i obuhvatilo je 462 preduzeća, od čega je njih 400 u potpunosti popunilo upitnik.

Najmanju otpornost na novonastalu situaciju zbog koronavirusa, prema dobijenim rezultatima, pokazala su preduzeća do 10 zaposlenih, odnosno preduzeća u hotelijerstvu i ugostiteljstvu, transportu, prometu nekretnina i u tekstilnoj industriji.

“Prema iskazima datim u upitniku, nešto manje od trećine preduzeća u Srbiji oporaviće se od krize u roku od mesec dana, dok poslodavci retko razmatraju privremeno ili trajno zatvaranje. Pored toga, trećini preduzeća (i nešto više), biće potrebno od jedan do tri meseca za oporavak, dok će se trećina oporaviti za tri do šest meseci”, pokazuje istraživanje Unije poslodavaca.

 

PITAJ BESPLATNI KAMATICA SAVETNIK KOJI JE KREDIT NAJBOLJI ZA TEBE

Ipak, najteži udar pretrpeo je sektor ugostiteljstva

“Razlog je što je većini preduzeća u ovoj oblasti bilo zabranjeno da radi skoro mesec i po dana (od 22. marta do 1. maja), što je dovelo do potpunog nestanka potražnje i samim tim ozbiljnih problema sa prilivom. Zbog toga 17 odsto ovih poslodavaca razmatra da zatvori preduzeće, verovatno zbog nagomilanih dugova i opšteg osećaja da je oporavak turističkog sektora neizvestan, kao i da će biti poprilično spor”, ukazuje Unija poslodavaca.

Za sada – nema nikakvih najava iz Vlade o novim ekonomskim merama

“Smatram da bi trebalo razmišljati o sektorskim merama koje bi mogle da pomognu neku određenu industrijsku granu, a ne sve podjednako, jer onda novac ide i onima kojima treba onima kojima ne treba. To su ugostiteljstvo i turizam pre svega, ali i neki sektori prerađivačke industrije kojoima je onemogućeg izvoz upravo zbog problema sa koronavirusom – došlo je do prekida lanaca snabdevanja”, objašnjava Mihailo Gajić.

Jedna od mera, predlaže naš sagovornik, može biti takođe nastavak odlaganja isplate poreza i doprinosa u narednoj godini, a ne davanje direktno keša na ruke, zato što država baš nema puno mogućnosti da daje isplate u ovom trenutku.
“Država se zadužuje da bi mogla da isplaćuje i ovaj program pomoći koji već polako sada prolazi.

S obzirom da je naš javni dug već relativno visok, ove godine se očekuje da će budžetski deficit zbog tih mera podrške privredi biti devet odsto BDP, što je nečuveno visoko, mada je u skladu sa drugim zemljama u Evropi zbog ove situacije”, navodi Mihailo Gajić.

Devet odsto preduzeća već je otpustilo određeni broj zaposlenih

Prema sprovedenom upitniku u istraživanju Unije poslodavaca Srbije, devet odsto preduzeća već je otpustilo određeni broj zaposlenih. Oko osam odsto njih planira da to učini u sledećem kvartalu. Oko 57 procenata planiranih otpuštanja će ostati u okvirima 10 odsto ukupnog broja zaposlenih kako zahteva kriterijum za državnu pomoć. Pa ipak, 16 odsto ovih preduzeća će otpustiti skoro trećinu zaposlenih, dok će nešto više od četvrtine otpustiti od 11 do 30 procenata.

“Istraživanje je pokazalo da su preduzeća u većini pozdravila mere koje je preduzela Vlada Srbije, ali i da imaju određene primedbe. Privrednici smatraju da bi u ovom trenutku trebalo ojačati likvidnost preduzeća, potrebno je odložiti naplatu PDV-a i ukloniti uska grla kao što su prevoz radnika na posao, ili procedure sa izvoz i uvoz robe”, rekao je Srđan Drobnjaković, direktor Unije poslodavaca Srbije.

Za prvu “turu” mera država je izdvojila 5,1 milijardu evra, odnosno 11 odsto BDP

Analiza koju je za portal Talas.rs , s početka aprila uradio Mihailo Gajić, pokazuje da prvi paket mera “u sebi sadrži mnogo manje državnog novca nego što bismo to na prvi pogled pretpostavili”.Mere obuhvataju: direktna plaćanja preduzećima za plate zaposlenih, u visini minimalne zarade (mikro i mala preduzeća i preduzetnici) ili 1,5 minimalne zarade (velika preduzeća) u toku tri meseca (oko milijardu evra); odlaganje plaćanja poreza na zarade i doprinosa za zaposlene tokom 3 meseca, te plaćanja akontacije za porez na dobit (oko 1,4 milijarde evra); kredite za likvidnost privredi preko komercijalnih banaka u iznosu od 2 milijarde evra, i kredite u iznosu od 200 miliona evra preko državnog Foda za razvoj (ukupno 2,2 milijarde evra). Zatim – direktna davanja građanima od 100 evra svakoj punoletnoj osobi (oko 600 miliona evra).

Rast javnog duga poskupljuje zaduživanje

Iz ovoga je očigledno da , iako je zbir 5,1 milijardi evra – nije sav ovaj novac državni, niti država sve ove troškove preuzima na sebe u potpunosti. Zaduživanje države kako bi sprovela mere povećava udeo javnog duga u bruto domaćem proizvodu.

Kako ukazuje Mihailo Gajić, do kraja godine doći ćemo na granicu od 60 odsto BDP koja se spominje kao neko sigurno utočište.

“Javni dug iznad toga može da predstavlja ozbiljan problem po javne finansije. Postavlja se pitanje ko bi nam onda pozajmio novac i po kojoj kamati- kamatne stope na naše hartije od vrednosti već rastu i značajno su više nego kod zemalja u regionu”, upozorava Gajić.

Ostavi komentar


Pročitao/la sam i prihvatam uslove korišćenja




Povezane teme:
državni minimalac srpska ekonomija ekonomska kriza pandemija srpska privreda

Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana